U radu je analiziran razvoj broja stanovnika u 10 upanija sjeverne Hrvatske u razdoblju od popisa 1948. do 2001. Dvije su karakteristi?ne faze demografskog razvoja tog podru?ja nakon Drugoga svjetskog rata: u 1. fazi tijekom intenzivnog procesa industrijalizacije ukupan broj stanovnika rastao je do 1981. godine, a u 2. fazi u posljednjih 20 godina broj stanovnika sve intenzivnije opada. Proces depopulacije bri je u sjevernoj Hrvatskoj od prosjeka zemlje. Godine 1948. 10 sjevernohrvatskih upanija sudjelovalo je u ukupnom broju stanovnika Zemlje sa 41,0%, a 2001. sa 35,9%. Od faktora koji su utjecali na intenziviranje procesa depopulacije najvanija su tri: 1. sve bri pad nataliteta, odnosno prirodnog prirataja, osobito u ruralnim naseljima, 2. migracija stanovnitva, odnosno proces deruralizacije koji je jo vrlo intenzivan (emigracija u Zagreb, zapadnu Hrvatsku i inozemstvo) te 3. Domovinski rat utjecao je na smanjivanje broja stanovnika, posebice u grani?nim podru?jima isto?ne Hrvatske. Zbog navedenih faktora najintenzivniji proces depopulacije zabiljeen je od 1991. do danas. Prema popisu stanovnitva 2001., u deset sjevernohrvatskih upanija ivjelo je 10,1% stanovnika vie nego u 1948., a u cijeloj Hrvatskoj 17,3%. U tom razdoblju pet upanija imalo je pad, a pet porast broja stanovnika. Od 1991. do 2001. godine sve upanije biljee pad broja stanovnika, osim Brodsko-posavska u kojoj je porast bio samo 0,8%. Osobito depopuliraju ruralna naselja - u ?ak 24 seoske op?ine stanovnitvo se prepolovilo, a samo u 14 gradskih i prigradskih op?ina broj stanovnika dvostruko je porastao (od 1948. do 2001. godine).
Pregledni rad / ReviewPetar FELETAR