U radu je analiziran razvoj broja stanovnika u 10 županija sjeverne Hrvatske u razdoblju od popisa 1948. do 2001. Dvije su karakteristične faze demografskog razvoja tog područja nakon Drugoga svjetskog rata: u 1. fazi tijekom intenzivnog procesa industrijalizacije ukupan broj stanovnika rastao je do 1981. godine, a u 2. fazi u posljednjih 20 godina broj stanovnika sve intenzivnije opada. Proces depopulacije brži je u sjevernoj Hrvatskoj od prosjeka zemlje. Godine 1948. 10 sjevernohrvatskih županija sudjelovalo je u ukupnom broju stanovnika Zemlje sa 41,0%, a 2001. sa 35,9%. Od faktora koji su utjecali na intenziviranje procesa depopulacije najvažnija su tri: 1. sve brži pad nataliteta, odnosno prirodnog priraštaja, osobito u ruralnim naseljima, 2. migracija stanovništva, odnosno proces deruralizacije koji je još vrlo intenzivan (emigracija u Zagreb, zapadnu Hrvatsku i inozemstvo) te 3. Domovinski rat utjecao je na smanjivanje broja stanovnika, posebice u graničnim područjima istočne Hrvatske. Zbog navedenih faktora najintenzivniji proces depopulacije zabilježen je od 1991. do danas. Prema popisu stanovništva 2001., u deset sjevernohrvatskih županija živjelo je 10,1% stanovnika više nego u 1948., a u cijeloj Hrvatskoj 17,3%. U tom razdoblju pet županija imalo je pad, a pet porast broja stanovnika. Od 1991. do 2001. godine sve županije bilježe pad broja stanovnika, osim Brodsko-posavska u kojoj je porast bio samo 0,8%. Osobito depopuliraju ruralna naselja - u čak 24 seoske općine stanovništvo se prepolovilo, a samo u 14 gradskih i prigradskih općina broj stanovnika dvostruko je porastao (od 1948. do 2001. godine).
Pregledni rad / ReviewPetar FELETAR