• PODRAVKA MARA MATOČEC, PRVA SELJAČKA KNJIŽEVNICA I POLITIČARKA U HRVATSKOM SELJAČKOM POKRETU (1918.-1940.)
• ŽENE U SREDNJOVJEKOVNOJ PODRAVINI
• O PROSVJETNIM DJELATNICAMA IZ PODRAVINE (1890. - 1950.)
• UDIO NEKOLICINE LIJEČNICA U NOVIJOJ POVIJESTI KOPRIVNIČKE MEDICINE
• OSVRT NA RAZVOJ SESTRINSTVA U KOPRIVNICI
• KNJIŽEVNICA BOŽENA LOBOREC: PRILOG ZA BIOGRAFIJU
• ZLATA BARTL. PUTOKAZ PREMA IZVRSNOSTI
• PRILOG POZNAVANJU ŽENSKIH DRUŠTAVA U KOPRIVNICI OD 1878. DO 1943. GODINE
• DONOSI LI DRUGI SVJETSKI RAT EMANCIPACIJU ŽENA U KOPRIVNIČKU PODRAVINU? PRIKAZ ŽENSKIH AKTIVNOSTI I POLITIČKE PROPAGANDE U KOPRIVNIČKIM NOVINAMA I LITERATURI
• PROCESI DEPOPULACIJE SJEVERNE HRVATSKE IZMEĐU 1948. I 2001. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

KNJIŽEVNICA BOŽENA LOBOREC: PRILOG ZA BIOGRAFIJU

U radu se prati život književnice Božene Loborec (Koprivnica, 2. 6. 1926. - Koprivnica, 3. 1. 2003.) koja zauzima posebno mjesto u životu Koprivnice 20. i početka 21. stoljeća. Uvidom u njezine publicističke radove i objavljene knjige, osobne dokumente, sjećanja njezinih prijatelja i učenika, književno-teorijske prikaze nekih njezinih djela te intervjue nastoji se rekonstruirati život i djelo Božene Loborec. Odrastala je između dvaju svjetskih ratova u obitelji poznatoga koprivničkog tiskara Valka Loborca, pa su njezine formativne godine djetinjstva i mladenaštva u okružju koje je gajilo kult knjige utjecale na njezin kasniji književni i publicistički rad. Druga velika inspiracija bili su joj Koprivnica, grad u kojemu je rođena i proživjela gotovo cijeli život (osim ratnih godina 1943. - 1945. u partizanima, akademskog školovanja u Zagrebu 1947. - 1953. i nastavničkog službovanja u Kotoribi 1953. - 1955.) te ljudi Koprivnice. Koprivnica je bila ishodište za teme i motive njezine kajkavske i štokavske poezije, romana, pripovijedaka, eseja, satira, feljtona, publicistike, njezina stalna inspiracija, pa i opsesija. Pišući za djecu, mlade i odrasle, Božena Loborec bila je književnica Koprivnice. Umjetničko-literarna vrijednost njezina književnog djela (šest knjiga objavljenih za života i dvije posmrtno), nova (književna) stvarnost koju je kreirala i prelaženje lokalnih okvira ono je što je razlikuje od ostale zavičajne literarne produkcije i pukih kroničarskih zapisa o životu nekoga grada.