• SUVREMENI PROMET - UVJET RAZVOJA KOPRIVNICE
• SASTAVNICE DEMOGRAFSKE BILANCE U GRADU KOPRIVNICI TIJEKOM DRUGE POLOVICE 20. STOLJEĆA
• O NEKIM ASPEKTIMA ODNOSA GOSPODARSTVA, LJUDI I OKOLIŠA U SJEVERNOM DIJELU KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE I VARAŽDINSKOG GENERALATA (PODRAVINI) TIJEKOM 17. STOLJEĆU
• RAZLOZI I UVJETI NASTANKA KOPRIVNICE I NJENO MJESTO MEĐU SREDNJOVJEKOVNIM URBANIM NASELJIMA
• PRILOG POZNAVANJU RAZVOJA POLITIČKOG DJELOVANJA HRVATSKE PUČKE SELJAČKE STRANKE U LUDBREŠKOJ PODRAVINI (1904. - 1914.)
• GRAD KOPRIVNICA I NJEGOVI LJUDI U VRIJEME VELIKE SVJETSKE GOSPODARSKE KRIZE
• ZAKUPNIKI IN LASTNIKI MARIBORSKEGA MESTNEGA GRADU OD LETA 1483 DO 2006 (1)
• NEKAJ NOVIH VIDIKOV O GRADBENEM RAZVOJU MARIBORSKEGA MESTNEGA GRADU(1)
• POČETAK RADA VIŠE PUČKE ŠKOLE U VIROVITICI S POSEBNIM OSVRTOM NA IZGRADNJU NOVE ŠKOLSKE ZGRADE
• «ZAHTJEVANJA NARODA» OBĆINE BELOVARSKE PISANE 31. SVIBNJA 1848. GODINE
• UGOVOR IZMEĐU ČAKOVEČKOG VLASTELINSTVA I SELA DONJA DUBRAVA IZ 1771. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

PRILOG POZNAVANJU RAZVOJA POLITIČKOG DJELOVANJA HRVATSKE PUČKE SELJAČKE STRANKE U LUDBREŠKOJ PODRAVINI (1904. - 1914.)

Na prijelomu XIX. i XX. stoljeća nacionalni integracijski proces zahvatio je hrvatsko selo koje je, s obzirom na njegovu pripadnost hrvatskoj etničkoj zajednici te njegov pučki protonacionalizam, spremno prihvaćalo nacionalnu propagandu s hrvatskim predznakom, a napose ideologiju seljačkog pokreta braće Radić. To je bio početak dugotrajnog kretanja hrvatskog prostora prema masovnom društvu te ujedno i početak nacionalizacije masa. Duboka ukorijenjenost HPSS-a u kotaru Ludbreg u razdoblju od 1905. do 1914. godine rezultat je prevlasti agrarnog gospodarstva, velike etničke homogenosti stanovništva te postojanja srednjeg i imućnijeg sloja seljaštva kao posljedice procesa stratifikacije koji je zahvatio hrvatsko selo na prijelazu XIX. u XX. stoljeće. Stranka se širila vrlo teško, uz iznimne napore članova Glavnog odbora, napose predsjednika i ideologa Stjepana Radića, te velikog broja suradnika na terenu. Tijekom prvog desetljeća XX. stoljeća čitavi prostor ludbreške Podravine, osim samog središta – Ludbrega, bio je ispresjecan mrežom ogranaka HPSS-a. U tom kontekstu mogu se objasniti pet uzastopnih zastupničkih kandidatura predsjednika HPSS-a, Stjepana Radića, u kotaru Ludbreg gdje je njegova pobjeda na parlamentarnim izborima, unatoč pritiscima, nedemokratskim postupcima režima te nepovoljnom izbornom zakonu već unaprijed bila izvjesna. Međutim, realno gledajući, seljački pokret braće Radić do 1918. godine nije mogao postići znatniji politički uspjeh na nacionalnoj razini jer je izborno pravo u Banskoj Hrvatskoj imalo tek 2% stanovništva.