• SUVREMENI PROMET - UVJET RAZVOJA KOPRIVNICE
• SASTAVNICE DEMOGRAFSKE BILANCE U GRADU KOPRIVNICI TIJEKOM DRUGE POLOVICE 20. STOLJEĆA
• O NEKIM ASPEKTIMA ODNOSA GOSPODARSTVA, LJUDI I OKOLIŠA U SJEVERNOM DIJELU KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE I VARAŽDINSKOG GENERALATA (PODRAVINI) TIJEKOM 17. STOLJEĆU
• RAZLOZI I UVJETI NASTANKA KOPRIVNICE I NJENO MJESTO MEĐU SREDNJOVJEKOVNIM URBANIM NASELJIMA
• PRILOG POZNAVANJU RAZVOJA POLITIČKOG DJELOVANJA HRVATSKE PUČKE SELJAČKE STRANKE U LUDBREŠKOJ PODRAVINI (1904. - 1914.)
• GRAD KOPRIVNICA I NJEGOVI LJUDI U VRIJEME VELIKE SVJETSKE GOSPODARSKE KRIZE
• ZAKUPNIKI IN LASTNIKI MARIBORSKEGA MESTNEGA GRADU OD LETA 1483 DO 2006 (1)
• NEKAJ NOVIH VIDIKOV O GRADBENEM RAZVOJU MARIBORSKEGA MESTNEGA GRADU(1)
• POČETAK RADA VIŠE PUČKE ŠKOLE U VIROVITICI S POSEBNIM OSVRTOM NA IZGRADNJU NOVE ŠKOLSKE ZGRADE
• «ZAHTJEVANJA NARODA» OBĆINE BELOVARSKE PISANE 31. SVIBNJA 1848. GODINE
• UGOVOR IZMEĐU ČAKOVEČKOG VLASTELINSTVA I SELA DONJA DUBRAVA IZ 1771. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

RAZLOZI I UVJETI NASTANKA KOPRIVNICE I NJENO MJESTO MEĐU SREDNJOVJEKOVNIM URBANIM NASELJIMA

U prvom dijelu rada se preispituje nastanak grada Koprivnice u vremenu. Zaključak je da su se politički (mađarsko osvajanje zapadne Slavonije), a zatim i društveni uvjeti (organizacija prostora, kolonizacija) za nastanak gradskog naselja na mjestu Koprivnice stekli tek u XII. stoljeću, a da je naselje urbanizirano u XIII. stoljeću. Naglašava se uloga arheologije u istraživanju ranih razdoblja razvoja grada. Zatim se pokušava shvatiti zašto je Koprivnica tako kasno postala slobodni kraljevski grad i iznosi se teza da je to posljedica blizine ranije povlaštenih Križevaca. U drugom dijelu rada analiziraju se razlozi nastanka grada baš na mjestu gdje se razvila i zašto je postala najjače naselje ovog dijela Podravine. Zaključak je da je za to najodlučniji bio odnos prema pogodnim prijelazima na Dravi kod Zakanya i niskoj lepavinskoj previji. Mjesto Koprivnice u hijerarhiji urbanih naselja ovog dijela Hrvatske pokušava se odrediti upotrebom Christallerove metode te se označavaju naselja koja su u neposrednoj koprivničkoj zoni utjecaja i ona koja su na rubu ove zone prema drugim gradovima. Četvrti dio rada ispituje utjecaj Koprivnice na okolinu preko funkcija koje grad vrši (trgovina, obrt, vojno – obrambena funkcija, vjerska funkcija i dr.) i zaključuje se da je ovo djelovanje pretežno lokalno tj. otprilike do pola puta do susjednih gradova. Tek neka djelovanja pojedinaca i povremena strateška uloga Koprivnice kao utvrđenog naselja prelaze ove uske okvire.