- SUVREMENI PROMET - UVJET RAZVOJA KOPRIVNICE
- SASTAVNICE DEMOGRAFSKE BILANCE U GRADU KOPRIVNICI TIJEKOM DRUGE POLOVICE 20. STOLJE?A
- O NEKIM ASPEKTIMA ODNOSA GOSPODARSTVA, LJUDI I OKOLIA U SJEVERNOM DIJELU KRIEVA?KE UPANIJE I VARADINSKOG GENERALATA (PODRAVINI) TIJEKOM 17. STOLJE?U
- RAZLOZI I UVJETI NASTANKA KOPRIVNICE I NJENO MJESTO ME?U SREDNJOVJEKOVNIM URBANIM NASELJIMA
- PRILOG POZNAVANJU RAZVOJA POLITI?KOG DJELOVANJA HRVATSKE PU?KE SELJA?KE STRANKE U LUDBREKOJ PODRAVINI (1904. - 1914.)
- GRAD KOPRIVNICA I NJEGOVI LJUDI U VRIJEME VELIKE SVJETSKE GOSPODARSKE KRIZE
- ZAKUPNIKI IN LASTNIKI MARIBORSKEGA MESTNEGA GRADU OD LETA 1483 DO 2006 (1)
- NEKAJ NOVIH VIDIKOV O GRADBENEM RAZVOJU MARIBORSKEGA MESTNEGA GRADU(1)
- PO?ETAK RADA VIE PU?KE KOLE U VIROVITICI S POSEBNIM OSVRTOM NA IZGRADNJU NOVE KOLSKE ZGRADE
- ZAHTJEVANJA NARODA OB?INE BELOVARSKE PISANE 31. SVIBNJA 1848. GODINE
- UGOVOR IZME?U ?AKOVE?KOG VLASTELINSTVA I SELA DONJA DUBRAVA IZ 1771. GODINE
- PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA
RAZLOZI I UVJETI NASTANKA KOPRIVNICE I NJENO MJESTO ME?U SREDNJOVJEKOVNIM URBANIM NASELJIMA
U prvom dijelu rada se preispituje nastanak grada Koprivnice u vremenu. Zaklju?ak je da su se politi?ki (ma?arsko osvajanje zapadne Slavonije), a zatim i drutveni uvjeti (organizacija prostora, kolonizacija) za nastanak gradskog naselja na mjestu Koprivnice stekli tek u XII. stolje?u, a da je naselje urbanizirano u XIII. stolje?u. Naglaava se uloga arheologije u istraivanju ranih razdoblja razvoja grada. Zatim se pokuava shvatiti zato je Koprivnica tako kasno postala slobodni kraljevski grad i iznosi se teza da je to posljedica blizine ranije povlatenih Krievaca. U drugom dijelu rada analiziraju se razlozi nastanka grada ba na mjestu gdje se razvila i zato je postala najja?e naselje ovog dijela Podravine. Zaklju?ak je da je za to najodlu?niji bio odnos prema pogodnim prijelazima na Dravi kod Zakanya i niskoj lepavinskoj previji. Mjesto Koprivnice u hijerarhiji urbanih naselja ovog dijela Hrvatske pokuava se odrediti upotrebom Christallerove metode te se ozna?avaju naselja koja su u neposrednoj koprivni?koj zoni utjecaja i ona koja su na rubu ove zone prema drugim gradovima. ?etvrti dio rada ispituje utjecaj Koprivnice na okolinu preko funkcija koje grad vri (trgovina, obrt, vojno obrambena funkcija, vjerska funkcija i dr.) i zaklju?uje se da je ovo djelovanje preteno lokalno tj. otprilike do pola puta do susjednih gradova. Tek neka djelovanja pojedinaca i povremena strateka uloga Koprivnice kao utvr?enog naselja prelaze ove uske okvire.
Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperRanko PAVLE
