• SUVREMENI PROMET - UVJET RAZVOJA KOPRIVNICE
• SASTAVNICE DEMOGRAFSKE BILANCE U GRADU KOPRIVNICI TIJEKOM DRUGE POLOVICE 20. STOLJE?A
• O NEKIM ASPEKTIMA ODNOSA GOSPODARSTVA, LJUDI I OKOLI�A U SJEVERNOM DIJELU KRI�EVA?KE �UPANIJE I VARA�DINSKOG GENERALATA (PODRAVINI) TIJEKOM 17. STOLJE?U
• RAZLOZI I UVJETI NASTANKA KOPRIVNICE I NJENO MJESTO ME?U SREDNJOVJEKOVNIM URBANIM NASELJIMA
• PRILOG POZNAVANJU RAZVOJA POLITI?KOG DJELOVANJA HRVATSKE PU?KE SELJA?KE STRANKE U LUDBRE�KOJ PODRAVINI (1904. - 1914.)
• GRAD KOPRIVNICA I NJEGOVI LJUDI U VRIJEME VELIKE SVJETSKE GOSPODARSKE KRIZE
• ZAKUPNIKI IN LASTNIKI MARIBORSKEGA MESTNEGA GRADU OD LETA 1483 DO 2006 (1)
• NEKAJ NOVIH VIDIKOV O GRADBENEM RAZVOJU MARIBORSKEGA MESTNEGA GRADU(1)
• PO?ETAK RADA VI�E PU?KE �KOLE U VIROVITICI S POSEBNIM OSVRTOM NA IZGRADNJU NOVE �KOLSKE ZGRADE
• �ZAHTJEVANJA NARODA� OB?INE BELOVARSKE PISANE 31. SVIBNJA 1848. GODINE
• UGOVOR IZME?U ?AKOVE?KOG VLASTELINSTVA I SELA DONJA DUBRAVA IZ 1771. GODINE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

SUVREMENI PROMET - UVJET RAZVOJA KOPRIVNICE

Koprivnica je prometno-geografski polo�ena na sjeci�tu uzdu�nog podravskog i sekundarnog transverzalnog prometnog koridora Republike Hrvatske. Transverzalnim koridorom povezuju se jadranski i srednjeeuropski prostor. Podravski prometni pravac povezuje podravski prostor s Podunavljem. Koprivnica jo� uvijek nije iskoristila taj svoj izvrstan geografsko-prometni polo�aj. U planu je izgradnja transverzalne brze ceste Vrbovec-Koprivnica-granica Republike Ma?arske i Podravske brze ceste. �eljezni?ka pruga Botovo-Koprivnica-Zagreb-Rijeka predstavlja veliki prometni potencijal Koprivnice jer spada u paneuropski koridor V/b. Izgradnjom drugog kolosijeka i nove nizinske pruge dolinom Kupe pove?at ?e se robni promet izme?u luke Rijeka i srednjoeuropskih zemalja. Stoga u Koprivnici kao regionalnom �eljezni?kom ?vori�tu postoje preduvjeti za izgradnju logisti?kog centra. Osamostaljenjem Republike Hrvatske i ulaskom u integracijske procese mijenja se i polo�aj Koprivnice kao pograni?nog grada. Sudjelovanjem u me?unarodnim projektima Koprivni?ko-kri�eva?ke �upanije kao regije i grada Koprivnice definiraju se infrastrukturni projekti sa susjednim regijama od zajedni?kog interesa. Ulazak u integracijske procese ubrzat ?e realizaciju izgradnje infrastrukture. Sama izgradnja prometne mre�e ne zna?i i razvoj jer prometna dostupnost mo�e jednostavno demografski isprazniti regiju ukoliko se ne osmisli daljnji razvoj. Razvoj prometa ima multiplikativni u?inak. Koprivnica svoj razvoj temelji na razvijanju inovacija i visokog obrazovanja koji su usko vezani uz prometnu dostupnost. �eli li Koprivnica postati srednjeeuropski sveu?ili�ni grad mora biti prometno dostupna u doslovnom zna?enju te rije?i (brze ceste, �eljeznica, telekomunikacije). Prometna dostupnost omogu?it ?e kvalitetnu prometnu komunikaciju ljudi, roba i inovacija. Za dostupnost inovacija bitna je kvalitetna telekomunikacijska mre�a i konstantno pra?enje razvoja novih tehnologija. Razvijenija infrastruktura i porasla dostupnost pove?at ?e produktivnost i potaknuti ekonomski razvoj Koprivnice i Podravine.