• VPLIV RELIEFNIH IN TOPOKLIMATSKIH ZNA�ILNOSTI NA RABO TAL NA OBMO?JU ZAHODNIH HALOZ
• �TOR� USRED VINOGRADA NA BRIJEGU. POKU�AJ ODRE�IVANJA LOKACIJE NOVOG ZRINA
• DRAVA - IZVOR SUKOBA U PRO�LOSTI � META EUROPSKE SURADNJE U SADA�NJOSTI I BUDU?NOSTI
• PREKMURSKI PROTESTANTI V 18. STOLETJU IN NJIHVA IZSELITEV V ARTIKULARNE KRAJE NA MAD�ARSKEM
• PRILOG ISTRA�IVANJU BAROKNE SAKRALNE ARHITEKTURE PODRAVINE � �UPNA CRKVA SV. MARTINA U MARTIJANCU
• DOPRINOS U PROU?AVANJU POVIJESTI I VA�NOSTI VISOKE GOSPODARSKE �KOLE U KRI�EVCIMA
• POLITI?KA SITUACIJA I IZBORI U OP�INI MOLVE OD 1871. DO 1914. GODINE
• BRIGA PODRAVINE ZA DJECU UGRO�ENU U PRVOM SVJETSKOM RATU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ?ASOPISA

DRAVA - IZVOR SUKOBA U PRO�LOSTI � META EUROPSKE SURADNJE U SADA�NJOSTI I BUDU?NOSTI

Rijeka Drava na svome toku od izvora u Toblachu/Dobbiaco do u�?a u Dunav dodiruje ?etiri zemlje, povezuje tri velike kulturne i jezi?ne skupine u Europi, i bilo je popri�te dviju velikih tragedija, posljedica Drugog svjetskog rata: Uz Dravu se ve�e britansko izru?enje hrvatskih vojnika kod Bleiburga i izru?enje (ruskih) Kozaka Crvenoj Armiji i tako?er britansko izru?enje ostataka vojske NDH Narodnooslobodila?koj vojsci Jugoslavije. Dva puta tijekom XX. stolje?a Drava je bila crta razgrani?enja izme?u Austrije i Jugoslavije te �svjedokinja� hrvanja izme?u Austrije i Italije oko Ju�nog Tirola, koji je godine 1918. pripao Italiji. Drava je, naposljetku, �do�ivjela� i ratne operacije godine 1991. i nosi se jo� dan danas s posljedicama te povijesti. Zato je Drava ne manje od Dunava �europska rijeka� zbog dramati?ne povijesti, premda se s Dunavom ne mo�e usporediti glede knji�evne slave i umjetni?kog nadahnu?a. Kakav je odnos svih tih zemalja prema Dravi? To je tema radnje � i jedan odgovor neka bude ?injenica, �to se tog pitanja jo� nitko nije dotaknuo. Radnja je nastala na osnovu slu�benih izjava politi?kih du�nosnika i gosparstvenika, ali i nevladinih udruga za ekologiju. U pitanju su, dakle, dvije strane, ?iji su odnosi prema Dravi nepomirljivi. Drava je popri�te sudaranja tehnokratskog i ekolo�kog stava prema njoj, njezinim potencijalima i prema stanovnicima podravskih regija. Odnos je konfliktan, jer privreda smatra da se ekolozi suprotstavljaju gospodarskom napretku. Ekolozi upozoravaju na vrijednost koju ima danas jo� jedan od rijetkih priobalnih i rije?nih biotopa, kulturni i prirodni krajolik, koji zaslu�uje za�titu od gospodarskog izrabljivanja. U tu svrhu ekolozi njeguju prekograni?nu suradnju, s Mad�arskom, Slovenijom i Austrijom. No prekograni?nu suradnju ekologa s ove strane i onkraj granica konterkariraju gospodarski interesi. Po svemu sude?i, oni se ne?e obazirati na biotope i raznolikost vrsta �ivotinskog i biljnog svijeta, koji u Podravini jo� pronalazi za�ti?eni prostor. I slu�bena Mad�arska naudi svojim za�titarima okoli�a, kao �to mad�arski interes za Nacionalni park i za�titu pograni?nog pojasa od gra?evinskih pothvat ide na �tetu hrvatskim te slovenskim planerima energetske politike. Republika Austrija, s druge strane, podr�ava o?uvanje Podravske regije u Hrvatskoj kao ekolo�ki ?iste s visokom kvalitetom �ivota: U okvirima programa Europske unije za prekograni?nu suradnju zemalja � ?lanica Europske unije i ne-?lanica (INTERREG A, B, C), Austrija poma�e �upanijama uz Dravu u pobolj�anji kvalitete vode rijeke Drave, koja je trpjela zbog ve? izgra?enih hidroelektrana. Drugi projekt u tom programu je zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, koje ne smiju utjecati u korito rijeke Drave, jer zbog hidrocentrala Drava je promijenila svoje fizikalne parametre, me?u inima i sosobnost samopro?i�?avanja. Otpor ekologa prema novom projektu izgradnje hidroelektrane �Novo Virje� ?ini se opravdanim, jer su istra�ivanja � i austrijskih biologa � dokazali da gra?evinski radovi i same zgrade (stepenice i akumulacijsko jezero) �tetno utje?u na sposobnost samopro?i�?avanja, a posredno i na podzemne vode i na kakvo?u vode uop?e. Visoki vodostaji po?etkom ovog prolje?a i u nedavnoj pro�losti potvrdili su, povrh toga, da reguliranje korita, akumuliranje vode i bilo kakvi zahvati u �ivot rijeke i te kako umanjuju sposobnost samoreguliranja, a povisuju opasnost od poplava. Biolozi i ekolozi s jedne, a privrednici, stru?njaci za energetiku i poduzetnici s druge strane nigdje nisu na�li zajedni?ki jezik. Geslo �europska suradnja� gubi svoju privla?nost i motivaciju, kad su u pitanju gospodarski interesi zemalja uz Dunav. Nacionalni interesi nadja?aju europsko zajedni�tvo i ekolo�ku odgovornost. No bez obzira na tu spoznaju, ideja �europska suradnja� djeluje privla?no i regije se same udru�uju u takozvane �Euroregije�. Iako one nemaju status pravnog subjekta, one nude raznolikost oblika suradnje, koja bi zacijelo svima sudionicima promicala kakvo?u �ivota � da tu nisu (ne?iji) vi�i interesi, koji djeluju suprotno ideji suradnje. Mostovi na Dravi podsje?aju na to da rijeke ne moraju nu�no dijeliti i izolirati, ve? da mogu spajati i povezivati. Most je simbol mira � i jedna od arhitektonski najljep�ih mostova Austrije, ako ne i Europe, novi most nad Dravom St. Magdalena u Villachu, nosi naziv �Friedensbruecke� (most mira). Bilo bi po�eljno da se lijep naziv pretvori u jo� ljep�u stvarnost, u poticaj za upoznavanje zemlja i ljudi na gornjem i donjem tijeku Drave, �to, na �alost, do sada jo� nije postignuto. Jezi?ne barijere daju se prevladati. U tom smislu ova radnja treba doprinijeti boljem upoznavanju zemalja i regija uz Dravu, tim vi�e �to nam mora biti zajedni?ki interes o?uvati kulturni i prirodni krajolik, i pored ekonomskih nu�nosti.