• VPLIV RELIEFNIH IN TOPOKLIMATSKIH ZNAÈILNOSTI NA RABO TAL NA OBMOČJU ZAHODNIH HALOZ
• “TOR” USRED VINOGRADA NA BRIJEGU. POKUŠAJ ODREÐIVANJA LOKACIJE NOVOG ZRINA
• DRAVA - IZVOR SUKOBA U PROŠLOSTI – META EUROPSKE SURADNJE U SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI
• PREKMURSKI PROTESTANTI V 18. STOLETJU IN NJIHVA IZSELITEV V ARTIKULARNE KRAJE NA MADŽARSKEM
• PRILOG ISTRAŽIVANJU BAROKNE SAKRALNE ARHITEKTURE PODRAVINE – ŽUPNA CRKVA SV. MARTINA U MARTIJANCU
• DOPRINOS U PROUČAVANJU POVIJESTI I VAŽNOSTI VISOKE GOSPODARSKE ŠKOLE U KRIŽEVCIMA
• POLITIČKA SITUACIJA I IZBORI U OPÆINI MOLVE OD 1871. DO 1914. GODINE
• BRIGA PODRAVINE ZA DJECU UGROŽENU U PRVOM SVJETSKOM RATU
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA I ČASOPISA

DRAVA - IZVOR SUKOBA U PROŠLOSTI – META EUROPSKE SURADNJE U SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI

Rijeka Drava na svome toku od izvora u Toblachu/Dobbiaco do ušća u Dunav dodiruje četiri zemlje, povezuje tri velike kulturne i jezične skupine u Europi, i bilo je poprište dviju velikih tragedija, posljedica Drugog svjetskog rata: Uz Dravu se veže britansko izručenje hrvatskih vojnika kod Bleiburga i izručenje (ruskih) Kozaka Crvenoj Armiji i također britansko izručenje ostataka vojske NDH Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije. Dva puta tijekom XX. stoljeća Drava je bila crta razgraničenja između Austrije i Jugoslavije te „svjedokinja“ hrvanja između Austrije i Italije oko Južnog Tirola, koji je godine 1918. pripao Italiji. Drava je, naposljetku, „doživjela“ i ratne operacije godine 1991. i nosi se još dan danas s posljedicama te povijesti. Zato je Drava ne manje od Dunava „europska rijeka“ zbog dramatične povijesti, premda se s Dunavom ne može usporediti glede književne slave i umjetničkog nadahnuća. Kakav je odnos svih tih zemalja prema Dravi? To je tema radnje – i jedan odgovor neka bude činjenica, što se tog pitanja još nitko nije dotaknuo. Radnja je nastala na osnovu službenih izjava političkih dužnosnika i gosparstvenika, ali i nevladinih udruga za ekologiju. U pitanju su, dakle, dvije strane, čiji su odnosi prema Dravi nepomirljivi. Drava je poprište sudaranja tehnokratskog i ekološkog stava prema njoj, njezinim potencijalima i prema stanovnicima podravskih regija. Odnos je konfliktan, jer privreda smatra da se ekolozi suprotstavljaju gospodarskom napretku. Ekolozi upozoravaju na vrijednost koju ima danas još jedan od rijetkih priobalnih i riječnih biotopa, kulturni i prirodni krajolik, koji zaslužuje zaštitu od gospodarskog izrabljivanja. U tu svrhu ekolozi njeguju prekograničnu suradnju, s Madžarskom, Slovenijom i Austrijom. No prekograničnu suradnju ekologa s ove strane i onkraj granica konterkariraju gospodarski interesi. Po svemu sudeći, oni se neće obazirati na biotope i raznolikost vrsta životinskog i biljnog svijeta, koji u Podravini još pronalazi zaštićeni prostor. I službena Madžarska naudi svojim zaštitarima okoliša, kao što madžarski interes za Nacionalni park i zaštitu pograničnog pojasa od građevinskih pothvat ide na štetu hrvatskim te slovenskim planerima energetske politike. Republika Austrija, s druge strane, podržava očuvanje Podravske regije u Hrvatskoj kao ekološki čiste s visokom kvalitetom života: U okvirima programa Europske unije za prekograničnu suradnju zemalja – članica Europske unije i ne-članica (INTERREG A, B, C), Austrija pomaže županijama uz Dravu u poboljšanji kvalitete vode rijeke Drave, koja je trpjela zbog već izgrađenih hidroelektrana. Drugi projekt u tom programu je zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, koje ne smiju utjecati u korito rijeke Drave, jer zbog hidrocentrala Drava je promijenila svoje fizikalne parametre, među inima i sosobnost samopročišćavanja. Otpor ekologa prema novom projektu izgradnje hidroelektrane „Novo Virje“ čini se opravdanim, jer su istraživanja – i austrijskih biologa – dokazali da građevinski radovi i same zgrade (stepenice i akumulacijsko jezero) štetno utječu na sposobnost samopročišćavanja, a posredno i na podzemne vode i na kakvoću vode uopće. Visoki vodostaji početkom ovog proljeća i u nedavnoj prošlosti potvrdili su, povrh toga, da reguliranje korita, akumuliranje vode i bilo kakvi zahvati u život rijeke i te kako umanjuju sposobnost samoreguliranja, a povisuju opasnost od poplava. Biolozi i ekolozi s jedne, a privrednici, stručnjaci za energetiku i poduzetnici s druge strane nigdje nisu našli zajednički jezik. Geslo „europska suradnja“ gubi svoju privlaćnost i motivaciju, kad su u pitanju gospodarski interesi zemalja uz Dunav. Nacionalni interesi nadjačaju europsko zajedništvo i ekološku odgovornost. No bez obzira na tu spoznaju, ideja „europska suradnja“ djeluje privlačno i regije se same udružuju u takozvane „Euroregije“. Iako one nemaju status pravnog subjekta, one nude raznolikost oblika suradnje, koja bi zacijelo svima sudionicima promicala kakvoću života – da tu nisu (nečiji) viši interesi, koji djeluju suprotno ideji suradnje. Mostovi na Dravi podsjećaju na to da rijeke ne moraju nužno dijeliti i izolirati, već da mogu spajati i povezivati. Most je simbol mira – i jedna od arhitektonski najljepših mostova Austrije, ako ne i Europe, novi most nad Dravom St. Magdalena u Villachu, nosi naziv „Friedensbruecke“ (most mira). Bilo bi poželjno da se lijep naziv pretvori u još ljepšu stvarnost, u poticaj za upoznavanje zemlja i ljudi na gornjem i donjem tijeku Drave, što, na žalost, do sada još nije postignuto. Jezične barijere daju se prevladati. U tom smislu ova radnja treba doprinijeti boljem upoznavanju zemalja i regija uz Dravu, tim više što nam mora biti zajednički interes očuvati kulturni i prirodni krajolik, i pored ekonomskih nužnosti.