• KADA I GDJE JE RO?ENA JELENA ZRINSKI?
• �. KRU�ELJ - IZME?U REPRESIJE I NEIMA�TINE IZME?U REPRESIJE I NEIMA�TINE: GRAD I KOTAR KOPRIVNICA PO?ETKOM 1950-IH GODINA U OGLEDALU GLASA PODRAVINE
• PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U TRGOVI�TU LUDBREG I LUDBRE�KOM KOTARU 1890. GODINE
• ROMI (CIGANI) KORITARI U MATI?NIM KNJIGAMA �UPE SV. VIDA U PITOMA?I (1728. � 1912.)
• PRAVA�TVO U ?UR?EVCU I NJEGOVOJ OKOLICI PO?ETKOM 20. STOLJE?A
• OSMANSKI NAPADI NA ME?IMURJE TIJEKOM 17. STOLJE?A U OSMANSKIM NARATIVNIM IZVORIMA
• SPREMEMBE RABE TAL NA OBMO?JU RADGONSKOKAPELSKIH GORIC S POSEBNIM OZIROM NA VINOGRADNI�TVO
• PRIMJENA KONTINUIRANOG POBOLJ�ANJA U POSLOVANJU PODUZE?A SA ISO 9001 CERTIFIKATOM NA PODRU?JU SJEVEROZAPADNE I SREDI�NJE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA KOPRIVNI?KOKRI�EVA?KU �UPANIJU
• KORI�TENJE VODA U SUSTAVU NAVODNJAVANJA NA PROSTORU KOPRIVNI?KO-KRI�EVA?KE, VIROVITI?KOPODRAVSKE I VARA�DINSKE �UPANIJE
• SPECIFIC PROBLEMS OF TOURISM DEVELOPMENT IN THE HUNGARIAN AREAS OF THE DR�VA REGION
• THE IMPORTANCE OF INNOVATION AND ITS FINANCING METHODS FOR SMES IN PODRAVINA REGION
• SREDNJOVJEKOVNO NASELJE PETROVAC KOD VIROVITICE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ?ASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

�. KRU�ELJ - IZME?U REPRESIJE I NEIMA�TINE IZME?U REPRESIJE I NEIMA�TINE: GRAD I KOTAR KOPRIVNICA PO?ETKOM 1950-IH GODINA U OGLEDALU GLASA PODRAVINE

Grad i kotar Koprivnica tek od kraja 1950. godine dobivaju svoje stalno glasilo Glas Podravine. Pokrenut zbog izbornih potreba vladaju?e Komunisti?ke partije, taj je lokalni list najprije bio povremenik, zatim dvotjednik i od listopada 1953. tjednik. U tom ga razdoblju nisu ure?ivali i pisali profesionalni novinari, ve? partijski du�nosnici i aktivisti, koji nisu po�tivali temeljna zanatska pravila, ve? su preko njega ostvarivali svoje politi?ke ciljeve. Unato? tome, list je zbog brojnih informacija s terena, �estokih komentara i reagiranja ?itatelja bio pouzdano ogledalo politi?kih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih prilika, ponajprije obilje�enih jednoumljem, masovnom represijom i op?om neima�tinom. Stanovni�tvo je velikim dijelom �ivjelo od poljoprivrede, koja je bila devastirana neuspjehom prisilno formiranih selja?kih radnih zadruga, a industrija je bila tek u povojima. U trgovinama je manjkao gotovo cjelokupni asortiman, uklju?uju?i i ono najva�nije � kruh, sol, �e?er i sve vrste energenata. Krivcima su za takvo stanje isklju?ivo progla�avani �protunarodni elementi�. Zato je list povremeno sli?io bizarnom spoju crne kronike, gdje su nabrajane zatvorske kazne i ideolo�ka skretanja, i propagandisti?kog biltena u kojem su gra?anima poljuljanih ideala davane upute kako ostati na proklamiranom revolucionarnom putu.