• KADA I GDJE JE ROĐENA JELENA ZRINSKI?
• Ž. KRUŠELJ - IZMEĐU REPRESIJE I NEIMAŠTINE IZMEĐU REPRESIJE I NEIMAŠTINE: GRAD I KOTAR KOPRIVNICA POČETKOM 1950-IH GODINA U OGLEDALU GLASA PODRAVINE
• PRVI POPIS OBRTNIKA I TRGOVACA (NAKON HRVATSKOUGARSKE NAGODBE) U TRGOVIŠTU LUDBREG I LUDBREŠKOM KOTARU 1890. GODINE
• ROMI (CIGANI) KORITARI U MATIČNIM KNJIGAMA ŽUPE SV. VIDA U PITOMAČI (1728. – 1912.)
• PRAVAŠTVO U ĐURĐEVCU I NJEGOVOJ OKOLICI POČETKOM 20. STOLJEĆA
• OSMANSKI NAPADI NA MEĐIMURJE TIJEKOM 17. STOLJEĆA U OSMANSKIM NARATIVNIM IZVORIMA
• SPREMEMBE RABE TAL NA OBMOČJU RADGONSKOKAPELSKIH GORIC S POSEBNIM OZIROM NA VINOGRADNIŠTVO
• PRIMJENA KONTINUIRANOG POBOLJŠANJA U POSLOVANJU PODUZEĆA SA ISO 9001 CERTIFIKATOM NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE I SREDIŠNJE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA KOPRIVNIČKOKRIŽEVAČKU ŽUPANIJU
• KORIŠTENJE VODA U SUSTAVU NAVODNJAVANJA NA PROSTORU KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE, VIROVITIČKOPODRAVSKE I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
• SPECIFIC PROBLEMS OF TOURISM DEVELOPMENT IN THE HUNGARIAN AREAS OF THE DRÁVA REGION
• THE IMPORTANCE OF INNOVATION AND ITS FINANCING METHODS FOR SMES IN PODRAVINA REGION
• SREDNJOVJEKOVNO NASELJE PETROVAC KOD VIROVITICE
• PRIKAZI NOVIH KNJIGA, ČASOPISA I ZNANSTVENIH SKUPOVA

Ž. KRUŠELJ - IZMEĐU REPRESIJE I NEIMAŠTINE IZMEĐU REPRESIJE I NEIMAŠTINE: GRAD I KOTAR KOPRIVNICA POČETKOM 1950-IH GODINA U OGLEDALU GLASA PODRAVINE

Grad i kotar Koprivnica tek od kraja 1950. godine dobivaju svoje stalno glasilo Glas Podravine. Pokrenut zbog izbornih potreba vladajuće Komunističke partije, taj je lokalni list najprije bio povremenik, zatim dvotjednik i od listopada 1953. tjednik. U tom ga razdoblju nisu uređivali i pisali profesionalni novinari, već partijski dužnosnici i aktivisti, koji nisu poštivali temeljna zanatska pravila, već su preko njega ostvarivali svoje političke ciljeve. Unatoč tome, list je zbog brojnih informacija s terena, žestokih komentara i reagiranja čitatelja bio pouzdano ogledalo političkih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih prilika, ponajprije obilježenih jednoumljem, masovnom represijom i općom neimaštinom. Stanovništvo je velikim dijelom živjelo od poljoprivrede, koja je bila devastirana neuspjehom prisilno formiranih seljačkih radnih zadruga, a industrija je bila tek u povojima. U trgovinama je manjkao gotovo cjelokupni asortiman, uključujući i ono najvažnije – kruh, sol, šećer i sve vrste energenata. Krivcima su za takvo stanje isključivo proglašavani »protunarodni elementi«. Zato je list povremeno sličio bizarnom spoju crne kronike, gdje su nabrajane zatvorske kazne i ideološka skretanja, i propagandističkog biltena u kojem su građanima poljuljanih ideala davane upute kako ostati na proklamiranom revolucionarnom putu.